Tužbalica za Izraelovim vladarima
1 „A ti, sine čovečiji, zapevaj ovu tužbalicu za Izraelovim vladarima. 2 Reci:
„‚Kakva je samo lavica
tvoja majka bila među lavovima!
Ležala je među lavićima,
svoje mladunce gajila.
3 Odgajila je jednog od mladunaca,
i on postade snažan lav.
Kada je naučio da razdire plen,
poče da proždire ljude.
4 „‚Narodi su čuli za njega,
i on upade u njihovu jamu,
a oni ga na lancu odvedoše
u zemlju egipatsku.
5 „‚A lavica je čekala
dok ne vide da joj je nada propala,
pa uze drugo mladunče
i odgaji ga u snažnog lava.
6 Tumarao je s drugim lavovima
i postao snažan lav.
Kada je naučio da razdire plen,
poče da proždire ljude,
7 da im razvaljuje utvrđenja
i pustoši gradove.
Zemlju i sve na njoj
prestravljivala je njegova rika.
8 Tada narodi iz okolnih krajeva
krenuše na njega,
pa za njega razapeše mrežu,
i on upade u njihovu jamu.
9 Na lancu ga odvukoše u kavez
i odvedoše caru Vavilona.
U tamnicu ga baciše,
da mu se rika više ne čuje
po gorama izraelskim.
10 „‚Majka ti je bila poput vinorodne loze,
zasađene kraj vode.
Plodna je bila i puna grana
od obilja vode.
11 Grane su joj bile jake,
pogodne za žezlo vladarsko.
Nadvisivala je guste krošnje,
pogled privlačila svojom visinom
i mnoštvom svojih rozgi.
12 Ali, u jarosti je iščupaše
i baciše na zemlju.
Istočni vetar sasuši joj rod
i rod joj se pootkida.
Snažne joj grane svenuše
i oganj ih proguta.
13 „‚Sada je posađena u pustinji,
u zemlji suvoj i žednoj.
14 Oganj suknu iz njenog čokota
i proguta joj rod.
I na njoj više nema jake grane
za žezlo vladarsko.‘
Eto, to je ta tužbalica i neka služi kao tužbalica.”