1 Izrael je bio razgranata loza,
koja rađa obilje plodova.
Što je donosio više roda,
to je više žrtvenika podizao.
Što mu je zemlja bila bogatija,
to je više svete stubove ukrašavao.
2 Srce im je prevarno,
pa sad moraju da snose svoju krivicu.
Jehova će im porušiti žrtvenike
i razoriti njihove svete stubove.
3 Tada će reći: „Nemamo cara
jer se nismo bojali Jehove.
A i da imamo cara,
šta bi on učinio za nas?”
4 Prazna obećanja izriču,
lažno se zaklinju,
sklapaju saveze kojih se neće držati.
Zato sporovi niču
kao otrovan korov na pooranoj njivi.
5 Zaplakaće žitelji Samarije
nad teletom iz Bet-Avena.
Zakukaće nad njim njegov narod
i naricati sveštenici idolopoklonički
nad njegovom slavom,
jer će biti izgnana od njih,
6 a sâmo tele odneto u Asiriju
velikome caru kao danak.
Efrem će biti osramoćen,
Izrael postiđen zbog svog drvenog idola.
7 Otplutaće Samarija i njen car
kao grančica na vodi.
8 Biće razorene uzvišice Bet-Avena,
greh Izraelov.
Izrašće trnje i čičak
i prekriti njihove žrtvenike.
Tada će govoriti gorama: „Pokrijte nas!”
i brdima: „Padnite na nas!”
9 „Još od vremena Give grešiš, Izraele,
a tamo si pokazao svoju narav.
Zar rat nije stigao zločince u Givi?
10 Kada mi se svidi, vaspitaću ih stegom.
Narodi će se udružiti protiv njih,
da ih za dva njihova greha bace u okove.
11 Efrem je uvežbana junica
koja voli da vrše žito.
Stoga ću staviti jaram
na njegovu lepu šiju.
Efrema ću upregnuti,
Juda će orati,
a Jakov drljati.
12 Posejte sebi pravednost,
požnjećete ljubav.
Uzorite svoju neoranu zemlju,
jer došlo je vreme da se traži Jehova,
dok on ne dođe
i blagoslov[a] ne prospe na vas kao kišu.
13 Ali vi ste zaorali opakost,
požnjeli iskvarenost,
pojeli plod zablude,
jer ste se uzdali u borna kola
i u mnoštvo svojih ratnika.
14 „Buka rata razlegaće se među narodom.
Biće vam razorena sva utvrđenja
kao što je Šalman u dan boja
razorio Bet Arbel,
kada su majke s decom smrskavali o zemlju.
15 Tako će biti i tebi, Betele,
jer ste ogrezli u zlu.
Kada taj dan osvane,
biće zatrt car Izraelov.”