Jevrejski praznici

Jevrejski festivali ili Jamim Tovim. Hebrejski: ימים טובים, romanizovano: yāmim ṭoḇim, doslovno ’Dobri dani’. To su praznici koje obeležavaju Jevreji širom hebrejskog kalendara.

Uključuju religiozne, kulturne i nacionalne elemente, proizašle iz tri izvora: micvot (“biblijski zapovesti”), rabinske zapovesti, istorije judaizma i Države Izrael.

Jevrejski praznici se odvijaju na iste datume svake godine u hebrejskom kalendaru, ali se datumi razlikuju u gregorijanskom. Ovo je zato što je hebrejski kalendar lunisolarni kalendar (zasnovan na ciklusima sunca i meseca), dok je gregorijanski solarni kalendar.

Svaki praznik može da se desi samo u određenim danima nedelje. Četiri za većinu, ali pet za praznike u Tevetu i Švatu i šest za Hanuku (videti Dani nedelje u hebrejskom kalendaru).

Praznici imaju značajan duhovni i istorijski značaj u Bibliji. Ove drevne proslave, poznate su i kao Izraelski festivali ili biblijski praznici. Bog je ustanovio da obeleže ključne događaje u istoriji Izraela i simbolizuju duboke duhovne istine.

Bog je uspostavio sedam praznika. Oni služe kao podsetnici na Božju vernost, otkupljenje, obezbeđenje i buduća obećanja. Ovi praznici ne samo da povezuju vernike sa njihovim drevnim korenima, već ukazuju i na konačno ispunjenje koje se nalazi u Isusu Hristu.

Ovih sedam praznika pominje se na raznim mestima u Svetom pismu, ali, samo na jednom mjestu, u 23. poglavlju Treće Knjige Mojsijeve, svih sedam praznika je nabrojano po hronološkom redu.

Istražite
Judejski Praznici
Istražite i ostale teme:
Božije ime

Božije Ime

U hrišćanskoj teologiji, ime Boga oduvek je imalo dublje značenje od pukog označavanja, smatra se da ima božansko poreklo i da je zasnovano na božanskom otkrivenju. Biblija obično koristi ime Boga u jednini (npr. Izlazak 20:7 ili Psalmi 8:1), koristeći termine u vrlo opštem smislu, umesto da se odnosi na bilo koju posebnu oznaku Boga. Međutim, opšte reference na ime Boga mogu se proširiti na druge posebne oblike koji izražavaju njegove mnogostruke atribute....
U hrišćanskoj teologiji, ime Boga oduvek je imalo dublje značenje od pukog označavanja, smatra se da ima božansko poreklo i
Nikejski Simbol Vere

Nikejski Simbol Vere

Verujem u jednoga Boga Oca, Svedržitelja, Tvorca neba i zemlje i svega vidljivog i nevidljivog. I u jednoga Gospoda Isusa Hristosa, Sina Božijeg, Jedinorodnog, od Oca rođenog pre svih vekova; Svetlost od Svetlosti, Boga istinitog od Boga istinitog; rođenog, a ne stvorenog, jednosuštnog Ocu, kroz Koga je sve postalo; Koji je radi nas ljudi i radi našeg spasenja sišao sa nebesa, i ovaplotio se od Duha Svetoga i Marije Djeve, i postao čovek; I Koji je raspet za nas u vreme Pontija Pilata, i stradao i bio pogreben; I Koji je vaskrsao u treći dan, po Pismu; I Koji se...
Verujem u jednoga Boga Oca, Svedržitelja, Tvorca neba i zemlje i svega vidljivog i nevidljivog. I u jednoga Gospoda Isusa

Sveta Tri Jerarha

Sveta Tri Jerarha: Vasiliije Veliki, Grigorije Bogoslov i Jovan Zlatousti imaju svaki svoj posebni dan praznovanja u mesecu januaru. Ovaj zajednički praznik ustanovljen je u XI veku, za vreme cara Aleksija Komnina....
Sveta Tri Jerarha: Vasiliije Veliki, Grigorije Bogoslov i Jovan Zlatousti imaju svaki svoj posebni dan praznovanja u mesecu januaru. Ovaj
Teme:
Biblija

Sveti Spisi

Biblija

Primite najnovije vesti

Besplatno se prijavite na naš nedeljni bilten

Dobijajte obaveštenja o novim člancima

Biblija

Sveti Spisi

Biblija